Uzgoj špargle na otvorenom i u plastenicima: Koji sistem je bolji?

spargla

Da li ste znali da će globalna populacija narasti do 8 milijardi do 2025? To će značiti da ćemo morati proizvoditi više hrane za 50%. Uzgoj špargle postaje sve važniji. Ali, koja metoda je bolja: uzgoj na otvorenom ili u plasteniku? U ovom članku ćemo analizirati prednosti i mane oba pristupa.

Statistički podaci pokazuju da dobro snabdevanje biljaka kalijumom može značajno povećati njihov prinos. Male proizvođače je važno za lokalnu ekonomiju. Saznajte više ovde.

Uzgoj špargle zavisi od mnogih faktora. Uzgoj na otvorenom može biti isplativniji, ali plastenici štite od štetočina i bolesti. Svaki sistem ima svoje zahteve i izazove.

Da li je bolji uzgoj špargle na otvorenom ili u plasteniku? Pridružite nam se da otkrijemo koji način je najbolji za ljubitelje špargle.

Sadržaj

Vrste špargle

Špargla je višegodišnja zeljasta biljka sa mnogim vrstama. Svaka vrsta nudi unikatne ukuse i hranljive vrednosti. U nastavku, predstavljamo četiri glavne vrste špargle.

Pitoma špargla

Pitoma špargla često sadrži zelenu i belu šparglu. Gaji se u dobro dreniranoj, peščanoj zemlji. Poznata je po visokoj nutritivnoj vrednosti, sadrži vitamine A, K i C.

Divlja špargla

Divlja špargla, poznata kao Asparagus acutifolius, raste spontano. Njene mlade stabljike mogu se jesti sirove ili kratko kuvane. Koristi se u narodnoj medicini zbog dobre uticaje na creva, bubrega i jetru.

Zelena špargla

Zelena špargla je najrasprostranjenija vrsta. Njene stabljike rastu iznad zemlje, što omogućava fotosintezu. Bogata je kalijumom i natrijumom, idealna je za salate i roštilj.

Bela špargla

Bela špargla gaji se ispod zemlje. To joj daje nežnu teksturu i delikatan ukus. Sadrži visok nivo folata, važan za zdravlje kardiovaskularnog sistema, posebno za trudnice.

Tip špargle Karakteristike Nutritivna vrednost (na 100g)
Zelena Raste iznad zemlje, zelena boja, intenzivan ukus 85 kJ, 4g ugljenih hidrata, 2,2g proteina, 0,12g masti
Bela Raste ispod zemlje, nežan ukus, beli izgled 85 kJ, 4g ugljenih hidrata, 2,2g proteina, 0,12g masti
Divlja Tanje stabljike, intenzivan ukus, rast spontan u prirodi 85 kJ, 4g ugljenih hidrata, 2,2g proteina, 0,12g masti

Klimatski uslovi za uzgoj špargle

Da biste uspeli uzgoj špargle, morate znati o klimatskim uslovima. Spargla klima je ključ za visoku produktivnost i kvalitetu. Idealni uslovi omogućavaju da biljka daje visok prinos i je otporna na bolesti.

Minimalna temperatura za klijanje

Klijanje špargle počinje pri temperaturi od 10°C. Ta temperatura omogućava semenu da klija i da se formira mala biljka. Važno je održati stabilnu temperaturu da se izbegnu šokovi koji mogu zaustaviti klijanje.

Optimalni uslovi za sparglu uključuju i pravilno zalivanje i zaštitu od vetra.

Optimalne temperature za rast

Za najbolji rast špargle, temperature trebaju biti između 18°C i 30°C. Ova temperatura omogućava fotosintezu i razvoj korenja. Prekomerne temperature iznad 30°C mogu spustiti rast, dok temperature ispod 18°C mogu zaustaviti rast.

Spargla klima uključuje i kontrolu vlažnosti. To štiti mladim biljkama od suše.

Investicija u uzgoj špargle može biti visoka na početku, ali uz pravilno razumijevanje klimatskih uslova, ova biljka pruža značajan povrat na uloženo tokom godina.

Vremenski uslovi kao što su padavine i vetrovi utiču na kvalitetu prinosa. Kontinuirano praćenje i prilagođavanje uzgoja mogu pomoći u postizanju vrhunskih rezultata. Prihod od špargle ostaje visok tokom cele sezone, čineći ovu kulturu izuzetno profitabilnom za proizvođače.

Faktor Objašnjenje Uticaj
Minimalna temperatura (°C) 10°C Potreban prag za klijanje
Optimalna temperatura (°C) 18-30°C Idealna za rast i razvoj
Vlažnost 60-70% Ključna za zdrave biljke
Zalivanje Redovno, ali ne preobilno Sprečava sušenje i osigurava pravilnu hidraciju

Priprema zemljišta za sadnju špargle

Kvalitetna priprema zemljišta je ključ za uspešan uzgoj špargle. Na početku je potrebno da zemljište bude dobro obrađeno. Treba očistiti zemlju od korova.

Da bi špargla pravilno rasta, važno je da imamo dobre uslove. To uključuje i agroekološke uslove.

Tretiranje zemljišta pre sadnje

Pre sadnje, zemljište treba dobro tretirati. Prvi korak je podrivanje zemlje na dubinu od 15-30 cm. To omogućava korenima da bolje prođu kroz zemlju.

Zemljište za špargle treba biti bogato organskim materijama. Stajnja ili kompost su dobra opcija.

Preporučeno je koristiti otporne sorte špargle. To smanjuje potrebu za hemijskim sredstvima. Za više informacija, posetite ovde.

Postavljanje sistema za navodnjavanje

Dobar sistem za navodnjavanje je ključan za šparglu. On omogućava da zemlja bude vlažna, što je važno za rast. Posebno je to važno tokom suše.

Postavljanje sistema kap po kap je najbolje. To omogućava kontrolu nad količinom vode. Svaka biljka dobiva onoliko vode koliko treba.

Postavljanje sistema za navodnjavanje uključuje raspoređivanje cevi. Svaka biljka mora da dobije dovoljno vode. Ovaj sistem smanjuje potrošnju vode i povećava efikasnost.

Pravilna priprema zemljišta i dobar sistem za spargla navodnjavanje su ključni. Oni osiguravaju zdrav rast špargle. Sa pravom negom, špargla može živeti 15 ili više godina.

Spargla uzgoj na otvorenom

Kako uzgajati spargle na otvorenom? Ovaj proces zahteva pripremu i pažljivo praćenje. Početak uzgoja špargle iz semena počinje u rano proleće. Seme se seje na 5 centimetara dubine, a preporučuje se dublje sejanje za zaštitu od zime.

Mladi izdanci špargle pojavljuju se kada temperatura poraste iznad 10 stepeni Celzijusa.

Potrebno je 2-3 godine da špargla uzgajana iz semena počne stvarati izdanke.

Bukuri špargle tokom vegetacije mogu narasti do metar visine. Spargla se može sejati na istoj gredici 15 godina ili više. Za dovoljnu količinu špargle za jednu osobu, preporučuje se sadnja 5-10 biljaka.

Među redovima rastojanje treba biti 1-1,5 metara, a razmak u redovima 25-45 centimetara. Nakon što biljke dostignu starost od 12-14 sedmica i visinu do 30 centimetara, sade se na otvoreno, posle poslednjeg prolećnog mraza.

Spargla uzgoj na otvorenom zahteva redovan nadzor i brigu. Sezona berbe špargle traje 10-12 nedelja i započinje krajem marta. Tokom berbe, preporučuje se očuvanje minimalno 8 stabljika kako bi biljka opstala.

Prosečan prinos po bokoru može se kretati između pola kilograma do kilogram godišnje.

  • Mladi izdanci špargle rastu kad temperatura poraste iznad 10 stepeni Celzijusa.
  • Optimalna temperatura za klijanje i rast pri uzgoju iz semena je 21-29 stepeni Celzijusa.
  • Za zadovoljenje potreba jedne osobe potrebno je 5-10 biljaka špargle.

Spargla je višegodišnja biljka koja postaje produktivna tek nakon 3 godine. Tokom zimske sezone, šparožina se skida tek u februaru, kada nema opasnosti od velikih mrazeva. Slama se preporučuje kao dobar način za negu korova.

Cena zrele špargle može varirati, ali u proseku iznosi 15€ po kilogramu, a može biti i znatno viša u zavisnosti od uslova.

Faktor Detalji
Dubina sejanja 5 cm ili dublje
Sezona berbe 10-12 nedelja (krajem marta – sredina juna)
Optima. temp. za rast 21-29 °C
Prinos po bokoru 0.5-1 kg godišnje

Sa pravilnom negom i pažnjom, uzgoj špargle na otvorenom može doneti visoke prinose i dugoročne benefite. Razumevanje kako se uzgaja spargla i pridržavanje preporučenih praksi ključni su za uspešan i produktivan zasad.

Spargla uzgoj u plasteniku

Uzgoj špargle u plasteniku postaje sve popularniji. Poljoprivrednici ga voli zbog mnogih prednosti. Kontrola klime, zaštita od štetočina i bolja kvaliteta špargle su neke od glavnih razloga.

Prednosti uzgoja u plasteniku

Uzgoj u plasteniku omogućava kontrolu temperature i vlažnosti. To stvara idealne uslove za šparglu tokom godine. Špargla može rasti do 7 cm dnevno, ako je temperatura 20 °C.

Druga velika prednost je zaštita od bolesti i štetočina. Novije sorte špargle su otporne na bolesti, što smanjuje potrebu za hemijskim sredstvima. To čini uzgoj pogodnim za organsku proizvodnju.

Nova sorta špargle omogućava skoro duplo više koplja po biljci. To znači više prinosa i duži period berbe, do 12 nedelji. To povećava profitabilnost uzgoja špargle.

Mane uzgoja u plasteniku

Međutim, uzgoj špargle u plasteniku ima i mane. Visoki početni troškovi postavljanja i održavanja su veliki problem. Oprema za kontrolu klime i navodnjavanje može biti skupa.

Druga mana je potreba za više rada. Održavanje plastenika zahteva stalni nadzor i angažovanje radnika. Zalivanje je posebno važno, što povećava troškove rada.

Ali, uzgoj spargle u plasteniku može biti vrlo profitabilan. Pravilno planiranje i upravljanje mogu značajno povećati profit i kvalitet prinosa.

Tehnike sadnje špargle

Postoje različite metode za sadnju špargle, kao što su sadnja iz semena i sadnja sadnicama. Svaka metoda ima svoje plusove i minusove. Izbor ovisi o specifičnim uslovima i ciljevima uzgajivača.

Sadnja iz semena

Sadnja špargle iz semena je popularna među uzgajivačima, posebno za veće površine. Zahteva pažnju pripreme zemljišta i pravilno tretiranje semena. Za jedan hektar potrebno je oko 500-600 grama semena.

spargla sadnja

Preporučena udaljenost sadnje semena je 25-30 cm između redova i 5-6 cm unutar reda. Ovaj pristup je ekonomičniji, ali zahteva više vremena za zrelost. Prvi prinos može biti manji u poređenju sa sadnjom sadnicama.

Sadnja sadnicama

Sadnja špargle sadnicama omogućava brži prinos. Sadnice se sade na proleće, nakon što prođe mraz. Preporučena udaljenost između sadnica je 30-40 cm unutar reda i 1.5-2 metra između redova.

Prednosti uključuju brži razvoj i rani prinos. Međutim, početak zahteva više sredstava za nabavku sadnica. Transplantacija može biti stresna za biljke, što zahteva pažnju.

Metoda Potrebno semena Udaljenost sadnje Prednosti Nedostaci
Sadnja iz semena 500-600 grama/hektar 25-30 cm između redova, 5-6 cm unutar reda Niži troškovi Duži period do prvog prinosa
Sadnja sadnicama N/A 30-40 cm unutar reda, 1.5-2 metra između redova Brži razvoj i rani prinos Visoki početni troškovi

Izbor između sadnje iz semena i sadnicama zavisi od resursa, vremena i ciljeva uzgajivača. Svaka metoda zahteva pravilnu negu i održavanje za uspeh.

Održavanje i nega špargle

Da bi špargla dala najbolje rezultate, mora se pravilno održavati. U ovoj sekciji razmatramo ključne aspekte: đubrenje, zalivanje i proređivanje.

Đubrenje

Spargla đubrenje je ključno za njen rast. Pre prve primene đubriva, zemljište treba da se analizira. To će pokazati koliko je pH vrednost dobra, od 6,5 do 7,5.

Đubrenje treba da se uradi na početku vegetacije. Koristite organska ili kompleksna đubriva, bogata fosforom i kalijumom.

Zalivanje

Spargla zalivanje je bitno za vodu u zemlji. To utiče na rast špargle. Zalijevajte šparglu 25-40 mm vode svakog dana.

Posebno pazite na zalivanje u sušnim danima.

Proređivanje

Proređivanje pomaže vazduhu da cirkuliše i smanjuje bole. Razmak između šparglija treba da bude 20-30 cm. Između redova, ostavite 1-2 metra.

Proređivanje treba da se uradi pažljivo da ne oštetite koren.

Aspekt Preporučeno
Dubina sadnje 15-30 cm
Razmak između biljaka 20-30 cm
Razmak između redova 1-2 metra
pH vrednost zemljišta 6.5-7.5

Berba i skladištenje špargle

Špargla je višegodišnja biljka koja se gaji u različitim klimama. Najbolje je beruti je u maju i junu. Tada su njeni izbojci zreli i imaju najbolju kvalitetu.

Proces berbe

Za berbu špargle treba znati kada je doba. Beli izbojci se beru iz zemlje, a zeleni režu iznad. Berba bele špargle je posebna jer je dragocjena i zahtijeva pažnju.

Na tržištu se prodaje od 1.500 do 2.000 dinara po kilogramu. Milanović porodica je uspješno gajila šparglu na svojoj farmi.

Rizomi špargle neprekidno puštaju nove izbojke, omogućujući dugotrajan period berbe. Jedan žbun može roditi do dva do tri izbojka nedeljno.

Metode skladištenja

Nakon berbe, važno je pravilno skladištiti šparglu. Može se čuvati do 15 dana na temperaturi od 1°C. Relativna vlažnost vazduha treba biti 95%.

Metoda skladištenja Prednosti Trajanje
Hladno skladištenje Očuvanje svežine 15 dana
Vakuum pakovanje Smanjenje oksidacije Do 20 dana
Zamrzavanje Dugoročno skladištenje Do 1 godine

Prilikom skladištenja, izbjegavajte prekomerno svetlo i vodu. One mogu smanjiti kvalitetu. Organska đubriva su važna za očuvanje mikroorganizama.

Štetoočine i bolesti špargle

Spargla može biti napadnuta raznim štetnima. To može uticati na njen rast i kvalitet. Zato je važno da prepoznamo i kontrolišmo štetnike.

U ovom delu, govorimo o glavnim štetnima špargli. Pokazujemo kako prevenirati i kontrolisati njih.

Identifikacija štetočina

Da identifikujemo štetnike, treba paziti na nekoliko glavnih:

  • Asparagus beetle – Glejđavac
  • Armyworm – Gusenice
  • Lisne vaši
  • Puževi

Na stabljikama i lišću možete videti oštećenja. Otpadanje delova biljke je još jedan znak. Pravilna identifikacija je prvi korak.

Prevencija i kontrola

Da spriječimo štetnike, koristimo biološke i hemijske metode:

  1. Biološke metode: koristimo prirodne neprijatelje.
  2. Hemijske metode: koristimo insekticide i fungicide.

Za bolesti špargle, koristimo odgovarajuće fungicide. Održavanje higijene zemljišta smanjuje rizik.

Štetoočine Simptomi Kontrola
Glejđavac Štetne larve koje jedu lišće Insekticidi
Gusenice Rupe na lišću Biološko sredstvo za gusenice
Lisne vaši Lepak na lišću Prirodni insekticidi
Puževi Oštećenja na stabljikama Zamke za puževe

Da bi špargla ostala zdrava, moramo prepoznati štetnike. Redovita inspekcija i zaštita su ključni za uspeh.

Nutritivna vrednost špargle

Špargla je vrlo hranjiva biljka, puna vitaminima i mineralima. Sadrži korisne nutrijente za zdravlje i vitalnost. Je niskokalorična i puna dijetnih vlakana, idealna za one koji žele smanjiti težinu.

spargla nutritivna vrednost

Vitamini i minerali u špargli

U 100 g špargle ima sledeće nutritivne vrednosti:

Nutritijenti Vrednosti (na 100 g)
Energija 85 kJ (20 kcal)
Ugljeni hidrati 3,88 g
Šećeri 1,78 g
Dijetna vlakna 2,1 g
Masti 0,12 g
Proteini 2,2 g

Vitamini u špargli pokrivaju 4-12% dnevne potrebe. Uključuju vitamin A, B1, B2, B3, B5, B6, B9, C, E i K. Minerali poput gvožđa, mangana, fosfora, kalcijuma, kalijuma i cinka čine je odličnim izvorom.

Zdravstvene koristi

Zdravstvene koristi špargle su mnogobrojne. Antioksidanti u špargli štite telo od slobodnih radikala i smanjuju rizik od raka. Glutation, prisutan u špargli, pomaže u zaštiti.

Folna kiselina u špargli prevodi rizike raka pluća, debelog creva i uterusa. Špargla pomaže u izbacivanju viška tečnosti, što podržava zdravlje bubrega. Redovni unos špargle može smanjiti holesterol, poboljšati zdravlje srca i snižiti krvni pritisak.

Nutricionisti preporučuju šparglu kao deo uravnotežene ishrane. Posebno je važno za zdravlje digestivnog sistema zbog visokog sadržaja vlakana.

Kulinarstvo i upotreba špargle

Špargle su biljka poznata kao Asparagus officinalis. Koriste se u kulinarskoj umjetnosti zbog unikatnog okusa i mirisa. Ova luksuzna povrćica je bogata vitaminima i mineralima, što joj donosi brojna zdravstvena prednosti.

Kako se sprema špargla

Postoje mnoge metode za pripremu špargle. Mladi izdanci mogu biti konzumirani sirovi ili kuvani. Pečenje, grilovanje, pirjanje i kuhanje na pari su neke od najpopularnijih metoda.

Prvi korak pri pripremi špargle je uklanjanje tvrdih krajeva. To pomaže da se bolje upijeju smanjeni okusi.

  • Pečenje: Premaziti šparglu maslinovim uljem, solju i biberom, a zatim peći na 200°C oko 15-20 minuta.
  • Grilovanje: Namazati šparglu maslinovim uljem i grillovati na srednje visokoj temperaturi dok ne postane meki i zarumeni.
  • Kuvanje na pari: Kuvati šparglu na pari oko 5-7 minuta, dok ne postane nježna i sjajna.

Recepti s šparglom

Špargle su idealne za razne jela, od predjela do glavnih. Evo nekoliko popularnih recepata:

  1. Špargle sa parmezanom: Skuhati šparglu, preliti maslinovim uljem i posuti narendanim parmezanom.
  2. Kremasta supa od špargle: Pomesati kuvanu šparglu, luk, krompir i povrtni temeljac, zatim blendati dok se ne postigne kremasta tekstura. Dodati pavlaku po ukusu.
  3. Špargle sa šunkom: Zamotati svaku šparglu u šnitu šunke, premaziti maslinovim uljem i peći dok šunka ne postane hrskava.

Špargla je super za povećanje nutritivnog sadržaja bilo kojem jelu. Eksperimentišite s njenom pripremom kod kuće, koristeći razne recepti s sparglom.

Ekonomika uzgoja špargle

Uzgoj špargle traje od 60 do 80 dana. Berba počinje u aprilu i traje do maja. Poljoprivrednici mogu dobiti veliki profit od špargle.

Ključni aspekti uključuju analizu troškova i proučavanje tržišta. To vodi do boljeg razumevanja cene špargle.

Troškovi proizvodnje

Od treće godine, troškovi uzgoja špargle na malim gazdinstvima su samo 20% prodajne cene. Na početku, investicije mogu biti visoke. Ali, s vremenom, povrat investicije brzo raste.

IPARD program može dati do 75% podrške poljoprivrednicima. Za voće i povrće, uključujući šparglu, planirano je 4,8 milijardi dinara.

Profiti i tržišta

Spargla može doneti veliki profit. Na velikim posedima, profit može biti do 15.000 evra po hektaru godišnje. Pravilna procena cene je ključna za maksimalan profit.

Cena špargle varira. U mega-marketima, može biti od 10 do 15 evra po kilogramu. Na pijaci, cena je između 800 i 1.000 dinara po kilogramu.

Parametar Vrednost
Sezonski period uzgoja 60-80 dana
Cena špargle u mega-marketima 10-15 evra po kg
Pijačna cena špargle 800-1.000 dinara po kg
Profiti na velikim posedima 15.000 evra godišnje po hektaru
Troškovi proizvodnje od treće godine 20% prodajne cene

Evropsko tržište nudi velike mogućnosti. Nemačka uvozi 30-40% špargle godišnje. Cena špargle u Evropi je 5-7 evra po kilogramu, što otvara mogućnosti za izvoz iz Srbije.

Zaključak

Uzgoj špargle može doneti velike rezultate, u otvorenom polju i plastenicima. Zahteva je pažnju na pripremu zemljišta i praćenje vremena. Ako planirate dobro i koristite prave tehnike, možete očekivati vrhunske rezultate.

Spargla je puna vitamina, minerala i antioksidanata. Njen visok sadržaj vitamina C, K i folne kiseline čini je vrlo hranjivom. Također, ima pozitivan uticaj na zdravlje, kao što je pomoć protiv infekcija i povećanje plodnosti.

Proizvođači koji žele uzgoj špargle moraju odabrati između otvorenog polja i plastenika. Polje nudi prirodne uslove, dok plastenici omogućavaju kontrolu nad vremenskim uslovima. Uspeh zavisi od znanja osnovnih tehnika i redovnog održavanja.

FAQ

Koji su ključni faktori za efikasan uzgoj špargle na otvorenom i u plastenicima?

Za uzgoj špargle važni su klimatski uslovi, bolesti i štetočine, i ekonomija. Na otvorenom, špargla se izlaže prirodi. U plastenicima ima zaštitu i kontrolu klime.

Koje su glavne razlike između pitome i divlje špargle?

Pitome špargle uzgajamo u kontrolisanim uslovima. Imaju lepši izgled i blaži ukus. Divlje špargle rastu u prirodi, imaju tanje stabljike i izraženiji ukus.

Koje su karakteristike zelene špargle?

Zelena špargla je najčešći tip. Imaju izraženiji ukus i su bogati vitaminima A i C. Njena sezona berbe traje od aprila do juna.

Kako se razlikuje bela špargla od zelene?

Bela špargla raste pod zemljom ili bez svetlosti. To čini da ima blaži ukus. Bogata je nutrijentima, ali ima manje vlakana od zelene špargle.

Koja je minimalna temperatura potrebna za klijanje špargle?

Minimalna temperatura za klijanje špargle je oko 10°C. Optimalna temperatura za njen rast je između 18°C i 24°C.

Kako se priprema zemljište za sadnju špargle?

Zemljište se tretira organiskim đubrivima. Priprema se kopanjem dubokih rovova. Sistem za navodnjavanje osigurava dovoljnu vodu tokom sezone.

Koje su glavne preporučene prakse za uzgoj špargle na otvorenom?

Redovno đubrenje i adekvatno zalivanje su ključni. Kontrola štetočina i redovno proređivanje biljaka su takođe važni.

Koje su prednosti uzgoja špargle u plastenicima?

U plastenicima špargla je zaštićena od vremena. Može se bolje kontrolirati klima. Manji rizik od štetočina i bolesti može rezultirati većim prinosima.

Da li je bolje saditi šparglu iz semena ili putem sadnica?

Sadnja iz semena je ekonomičnija, ali zahteva više vremena. Sadnja sadnicama omogućava brži početak berbe, ali je skuplja.

Kako treba održavati i negovati špargle tokom rasta?

Održavanje špargle uključuje redovno đubrenje, zalivanje i proređivanje. Ove prakse pomažu zdravim biljkama i maksimiziraju prinos.

Kada je najbolje vreme za berbu špargle i kako se pravilno skladišti?

Berba špargle obično se obavlja u proleće. Može se skladištiti na hladnom mestu ili u frižideru, tako da ostane svež do 7 dana.

Koje su najčešće štetočine i bolesti koje pogađaju špargle, i kako ih kontrolisati?

Najčešće štetočine su šparglini žižak i lisne vaši. Prevenciju i kontrolu možete postići koristeći biološke metode ili hemijske tretmane.

Koja je nutritivna vrednost špargle i koje su zdravstvene koristi njenog konzumiranja?

Špargla je bogata vitaminima A, C, E, K, folatima i mineralima. Konzumiranje špargle može poboljšati probavu, delovati diuretično i imati antioksidativne efekte.

Kako se sprema špargla i koje su najpopularnije metode pripreme?

Možete peći, kuvati na pari ili grilovati šparglu. Popularni recepti uključuju zapečenu šparglu sa parmezanom i šparglu sa holandskim sosom.

Kolika je cena špargle na pijaci i da li je uzgoj ekonomski isplativ?

Cena špargle varira, ali je generalno profitabilna. Troškovi uključuju pripremu zemljišta, sadnju i održavanje.
Scroll to Top