Kako pravilno sejati krompir: Tehnike i razmak između biljaka

krompir

Da li ste znali da je krompir četvrti po veličini usev na svetu? Odmah iza kukuruza, pšenice i pirinča. Ova nevina biljka ima bogatu istoriju i više od 6.000 godina uzgoja. Za postizanje optimalnog prinosa, važno je ovu kulturnu biljku pravilno sejati i održavati.

Prilikom sadnje krompira, određivanje razmaka između biljaka i redova je ključno. Preporučeni razmak između biljaka je oko 30 cm u redu i 40 cm između redova. To omogućuje dovoljno prostora za razvoj krtola.

Pravilna sadnja krompira počinje odabirom kvalitetnog semenskog krompira. Adekvatno pripremljeno zemljište i pravilni razmak između biljaka i redova su takođe važni. Optimalna temperatura zemljišta za setvu treba da bude između 10 i 15°C. Savršena temperatura za rast krompira je između 15 i 20°C.

U daljem tekstu, istražićemo sve potrebne tehnike sejanja krompira. Tako biste poboljšali svoje metode sadnje i postigli maksimalan prinos.

Sadržaj

Izbor sortimenta krompira

Izbor pravog tipa krompira je ključan za dobre rezultate. Moramo uzeti u obzir klimu, vrstu zemljišta i žetveno vreme.

Najsvestranije sorte krompira

U Srbiji su popularne sorte krompira Anais, Tiamo i Red Scarlet. One su otporne na bolesti i idealne za poljoprivredu.

  1. Anais – Sorta koja se odlikuje visokim prinosom i odličnim ukusom.
  2. Tiamo – Idealna za stočnu ishranu zbog visokog sadržaja skroba.
  3. Red Scarlet – Odpornost na mehanička oštećenja čini je pogodnom za transport.

Uslovi za rane, srednje rane i kasne sorte

Uzgoj različitih sorti krompira zahteva prilagođavanje klimi i zemljištu. Rane sorte, kao što su Carerra, Adora i Bellarosa, imaju kratki vegetacioni period.

Srednje rane sorte, poput Marabel i Liseta, zahtevaju nešto duži period. Kasne sorte, kao Laura i Kenebec, potrebne su najviše dana za razvoj.

Pravilna selekcija omogućava uzgo dva do tri roda godišnje, u zavisnosti od regije i klimatskih uslova.

Sorta Vegetacioni period (dani) Primeri sorti
Rane sorte krompira 60-80 dana Carerra, Adora, Bellarosa
Srednje rane sorte krompira 80-100 dana Marabel, Liseta
Srednje kasne sorte krompira 100-130 dana Laura, Kenebec
Kasne sorte krompira 130+ dana Agria, Desiree

Selekcija krompira zavisi i od tipa zemljišta. Najbolji rezultati postižu se na plodnom, dobro drenirajućem tlu. Temperatura je takođe važna, posebno za rane sorte.

Priprema zemljišta za sadnju krompira

Kvalitetna priprema tla je ključ za uspešnu sadnju krompira. Treba obratiti pažnju na više faktora. To osigurava optimalno okruženje za rast biljaka.

Optimalna pH vrednost zemljišta

Optimalna pH vrednost za krompir je između 5.4 i 6.5. Ako je pH van ovog opsega, treba izvršiti korektivne mere. Kreča povećava kiselost, a sumpor smanjuje alkaličnost.

Idealno zemljište za krompir je lagano, plodno i dobro drenirano. Preporučena dubina oranja je 15 cm nakon žetve.

Setva i stajsko đubrivo

Stajsko đubrivo poboljšava kvalitet zemljišta. Međutim, važno je znati da stajnjak može sadržavati larve štetočina. To može oštetiti krtole.

Preporučuje se upotreba organskih materija i komposta. To obogaćuje tlo. Tokom zime, zemlja može biti sabijana. Važno je planirati zadnju obradu u dobru vremenskoj sezoni.

Krompir voli meku, ocednu i poroznu zemlju sa dobro uspostavljenim slojem organske materije.

Nakon pripreme zemljišta, vreme je za sadnju krompira. Sadnja se obično obavlja u martu, pred kraj mraznog perioda. Važno je održati pravilnu plodosmenu. To izbegava monokulturu krompira i štetočine.

Preporuka Količina
Azot (čisti azot) 30-50 kg/ha
Stajnjak Umeren unos
Organske materije Visok unos

Setva krompira u slami

Setva krompira u slami je nova metoda koja postaje popularna. Poljoprivrednici koriste slamu kao malča zbog njenih prednosti. Međutim, postoje i izazovi koji treba razmotriti.

Prednosti i nedostaci tehnike sa slamenom

Glavna prednost je manja potreba za zalivanjem. Slama zadržava vodu u zemlji, štedi vodu. Takođe, smanjuje pritisak korova, olakšava održavanje.

Prekrivanje zemlje slamom debljine 10-15 cm stvara dobre uslove za krompir. To omogućava optimalnu pH vrednost i bolju strukturu zemlje.

Na 100 m2 koristi se oko 100 kg slame. Troškovi variraju, od 100 do 200 dinara za kvadratnu balu. Za valjkastu balu, troškovi su oko 2000 dinara.

Veličina bale Težina (kg) Cena (din)
Kvadratna bala 15 kg 100-200
Valjkasta bala 230 kg 2000

Krompir se sadi 30 cm između biljaka i 40-50 cm između redova. Kada dostignu 15-20 cm, dodajte novi sloj slame. To povećava prinos i zdravlje krompira.

Optimalno vreme za sadnju krompira

Sadnja krompira u proleće zahteva pažnju prema vremenu i temperaturi. To je ključno za dobru plodnost i kvalitetu. Klima i temperatura su bitne za uspeh.

Prolećna sadnja: Idealno vreme za sadnju

Proleće je doba za sadnju krompira kad zemlja dostigne 10°C. To je najbolje za razvoj klica. Sadnja se obično odvija od marta do maja, ovisno o klimi i regionu.

Uslovi klime i temperature

Klima je važna za određivanje sadnje. Treba da se sinhronizira sa temperaturama da bi se izbegli mrazevi.

optimalna temperatura za krompir

Temperatura od 18°C do 22°C je idealna za krompir. Preko 30°C može oštetiti biljku i smanjiti prinos. Krompir sadrži 77,5% vode i 22,5% suve materije.

Element Procenat
Voda 77,5%
Suva materija 22,5%
Belančevine 2%
Masti 0,1%
Ugljeni hidrati 19,4%
Celuloza 0,6%
Mineralne materije 1%

Za uspeh sadnje krompira, važno je koristiti ispravno đubrivo. Količina azota, fosfora i kalijuma treba biti od 100-150 kg/ha. Dobri klimatski uslovi omogućavaju razvoj i formiranje krtole. Agrotekstili mogu smanjiti stres od noći.

Tehnike pravilnog sejanja krompira

Da bi krompir pružio najbolji prinos, ključno je koristiti ispravne metode sejanja. U nastavku ćemo govoriti o najvažnijim tehnikama i koliko treba da bude razdoblje između redova.

Metode i razmak redova

Postavljanje redova krompira može biti od velike važnosti za prinos i kvalitet. Najbolje je da redovi budu 50-60 cm udaljeni. Biljke treba da budu 25-35 cm jedna od druge. To omogućava da sve biljke raste ravnomerno i da ne zauzimaju previše resursa.

Pozicija i dubina okca (klice)

Kod sadnje klice, važno je da bude na pravoj dubini. Klice treba da budu 5-10 cm duboko u zemlji. To osigurava da krompir dobro raste. Dubina može varirati, ali u hladnijim područjima je bolje koristiti manju dubinu.

Agrotehničke mere za sejanje

Uzgajanje krompira zahteva nekoliko agrotehničkih mera. Upotreba stajnjaka od 30 t/ha poboljšava zemlju. Azot, fosfor i kalijum treba da budu dodani kako bi se osigurali sve potrebne hranljive materije. Krompir treba da se ne sadi na istoj parceli manje od 3-4 godine da bi se izbegle bolesti.

Element Preporuka
Razmak među redovima 50-60 cm
Razmak među biljkama 25-35 cm
Dubina sadnje 5-10 cm
Stajnjak 30 t/ha
Azot 120 kg/ha
Fosfor 160 kg/ha
Kalijum 200 kg/ha
Rotacija useva 3-4 godine

Odabir i priprema semenskog krompira

Da bi se postigli najbolji rezultati u proizvodnji krompira, ključ je pravilna selekcija semena i priprema krompira za sadnju. Pažljivo izabrani *semenjak* omogućava poljoprivrednicima visoke prinose, čak i u lošim klimatskim uslovima. Selekcija semena znači odabrati zdrave i kvalitetne krtole, bez bolesti.

Kako odabrati kvalitetan semenski krompir

Kada birate *semenski krompir*, važno je uzeti u obzir nekoliko stvari. Krompir treba biti srednje veličine, bez oštećenja ili znakova bolesti. Najbolje je uzeti krompir iz viših nadmorskih visina, gde su uslovi bolji i manje vaši.

U Srbiji, godišnje se zasadi oko 235.000 ha krompira. To ga čini petim po površini pod ratarstvom. U brdskim područjima, krompir je važan za ekonomiju.

Kako prepoloviti i pripremiti krompir za sadnju

Pre pripreme krompira za sadnju, važno je prepoloviti krtole. Svaki deo treba imati najmanje jedno oko. Nakon toga, dezinfekujte i suhi sekcije na vazduhu da bi smanjili rizik od infekcija.

Pravilna priprema uključuje i prevremeno klijanje semena. To može trajati 30-40 dana pre sadnje. Više o pripremi možete naći na ovoj stranici.

Zalivanje i održavanje zasada krompira

Kvalitetan krompir zahteva pažnju na zalivanje i održavanje. Pravilno planiranje može značajno povećati prinos. To takođe unapređuje zdravlje biljaka.

Pravilno zalivanje i učestanost

Zalivanje je ključno za rast krompira. Redovito zalivanje, posebno u sušne dane, osigurava dovoljnu vodu. Temperatura od 17-20 °C je idealna za rast.

Minimalna temperatura za sadnju je 6-8 °C. Različite sorte krompira imaju različite potrebe za vodu.

Kako koristiti tečno đubrivo za krompir

Tečno đubrivo poboljšava kvalitet krompira. Koristi se zajedno sa zalivanjem. Omogućava brži unos hranljivih materija.

Preporučuje se upotreba u različitim fazama rasta. Posebno je važno u periodima intenzivnog rasta listova i formiranja krtola.

Zalivanje krompira i održavanje zasada zahtevaju pažnju. Treba prati uslove u polju i prilagoditi tehnike. Više informacija možete naći ovde.

Krompir u staklenicima i saksijama

Uzgoj krompira u stakleniku omogućava produženu sezonu rasta. Može početi već sredinom februara u grejanim baštama. Za negrejane plastenike, setva počinje od početka marta.

Unutrašnji uzgoj krompira pruža dodatnu zaštitu od vremenskih elemenata. To je posebno korisno u periodima lošeg vremena.

krompir u stakleniku

Uzgoj krompira u saksiji je efikasan način. Saksije treba da imaju rupice za drenažu da bi se izbegli problemi s vodom. Organom supstratom, poput kokosova vlakna ili komposta, krompir najbolje raste.

Dodavanje peska, perlita ili vermikulita poboljšava aeraciju. To je dobro za korene biljke.

Unutrašnji uzgoj olakšava kontrolu temperature i vlažnosti. To omogućava optimalne uslove za rast. Letnja setva zavisi od navodnjavanja, dok je jesenja setva bolja za otporne vrste.

Period setve Uslovi uzgoja
Sredina februara Grejani staklenici
Početak marta Negrejani plastenici
Sredina marta Otvoreno polje

Metode i saveti omogućavaju efikasan uzgoj krompira. Pravilnim tehnikama i materijalima, možete dobiti obilne prinosove.

Kontrola korova i štetočina

Kontrola korova i štetočina je ključna za uspešnu proizvodnju krompira. Pravi metodi mogu zdravije useve i više prinosa doneti.

Najefikasnije metode za suzbijanje korova

Krompir treba zemlju sa humusom od 3-5%. Najbolje je da pH vrednost bude između 5,5 i 6,5. Redovno uklanjanje korova pomaže biljkama da dobiju hranu.

  • Mehaničke metode: ručno čupanje korova i korišćenje motika.
  • Hemijske metode: selektivni herbicidi koji ne štete krompiru.
  • Organske metode: malčiranje i prirodnih sredstava.

Prirodne i ekološke metode zaštite od štetočina

Krompir ima mnoge štetočine, kao što su krompirov moljac i plamenjača. Ekološke metode i biološka kontrola mogu biti efikasne. Koriste prirodnih neprijatelja štetočina, poput insekata i mikroorganizama.

Štetočina Preporučeni insekticidi Regioni sa kontrolom
Krompirov moljac metaflumizone, chlorantraniliprole, cipermetrin Subotica, Novi Sad, Kosovska Mitrovica
Larve krompirove zlatice acetamiprid, deltamethrin Jagodina, Niš, Leskovac

Krompir treba N, P, K, Ca i Mg. Pravilna hranjenja i zaštita od štetočina su ključni za visoke prinose. Propamocarb-hydrochloride+fluazinam i mandipropamid+ difenokonazol štite od bolesti.

Pravilna kontrola korova i ekološke metode pomažu krompiru da dostigne najbolje rezultate. Time se osigurava dugotrajni uspeh i zaštita okoline.

Usojevanje razmaka između biljaka za maksimalan prinos

Razmak između biljaka je ključan za dobru proizvodnju krompira. On omogućava da svaka biljka dobije dovoljno prostora i resursa.

Pravilan razmak između biljaka pomaže u boljem korišćenju zemljišta i svetlosti. To takođe poboljšava korištenje hranjivih materija. Za visok prinos, važno je pažljivo planirati i koristiti odgovarajuće alate.

Optimalan razmak između redova i biljaka

Pri sadnji krompira, preporučeno je da biljke budu 30-40 cm udaljene. Ovaj razmak pomaže korenovom sistemu da dobro raste. To povećava prinos i olakšava berbu.

Redovi treba da budu 70-100 cm udaljeni. To omogućava dovoljno prostora za rast i razvoj biljaka.

Kako koristiti kalibrator za krompir

Kalibrator olakšava sadnju krompira. On pomaže da se precizno odredi razmak između biljaka. To je ključno za efikasno iskorišćenje prostora i resursa.

Koristeći kalibrator, možete osigurati da razmak između redova i biljaka bude uniforman. To poboljšava produktivnost i pomaže da se postigne maksimalan prinos krompira.

Hranljive vrednosti krompira po 100 grama:

  • Kalorije: 87
  • Proteini: 2,36 gr
  • Masti: 0,19 gr
  • Ugljeni hidrati: 20,1 gr
  • Šećer: 0,9 gr
  • Vlakna: 1,8 gr

Pravilna upotreba kalibratora i osveštavanje važnosti razmaka između biljaka pomažu u boljoj kvaliteti useva. To također povećava ukupni prinos.

Tehnike vađenja krompira

Vađenje krompira je ključni trenutak za svakog poljoprivrednika. Pravilna tehnika i tajming mogu značajno uticati na kvalitet i kvantitet uroda. Sledi pregled najboljih praksi za ovu proceduru.

Kada je krompir spreman za vađenje

Krompir je spreman za vađenje kada biljke počnu da venu i stabla se osuše. Optimalno vreme za berbu zavisi od sorte, ali većina poljoprivrednika u Srbiji počinje početkom juna sa ranom setvom. Prve krtole se obično beru kada dostignu oko 20 grama po krtoli. Prakse berbe variraju, ali važno je obratiti pažnju na ove znakove.

Najbolje prakse za vađenje krompira

Najbolje prakse za vađenje krompira uključuju upotrebu odgovarajuće opreme i adekvatno rukovanje krtolama. Krompir uzgajan pod slamom se može jednostavno izvući rukama, što doprinosi očuvanju strukture i kvaliteta. Efikasan način za vađenje obuhvata sledeće korake:

  1. Podignite sloj slame pažljivo kako ne biste oštetili krtole.
  2. Koritšćenje vila ili sličnog alata za nežno okretanje zemljišta.vađenje krompira
  3. Zbiranje krompira u vreće ili korpe, vodeći računa da se ne polome ili ne oštete.
  4. Skladištenje krompira na hladnom i suvom mestu, prekrivanjem tamnom folijom kako bi se sprečilo zelenjivanje.

Važno je napomenuti da berba krompira zavisi i od vremenskih uslova. Idealno je vaditi krompir tokom suvog perioda kako bi se izbegle bolesti i trulež koje mogu nastati usled vlage.

Za više informacija o tehnologiji proizvodnje krompira, posetite ovde

Zaključak

Ovaj članak daje detaljan pregled kako uzgajati krompir. Uključuje izbor sorte, pripremu zemljišta, sađenje i održavanje. Pravilno sumiranje počinje od izbora sorte koja odgovara vašim uslovima.

Priprema zemljišta i upotreba đubriva su ključne. Na Ovde možete naći savete. Analiza tla pomaže da se izaberu najbolji tip i količina đubriva.

Redovito zalivanje i održavanje zasada su bitni za uspeh. Kontrola korova i štetočina takođe je važna. Pridržavanje preporučenih metoda osigurava visoku kvalitetu i prinos.

FAQ

Kako pravilno sejati krompir i kakav razmak je potreban između biljaka?

Pravilno sejanje krompira zahteva preciznost. Treba ostaviti 30 cm između biljaka i 70 cm između redova. To omogućava korenu da se dobro razvije.

Koje su najčešće sorte krompira i kako odabrati pravu?

Najčešće sorte su Anais, Tiamo i Red Skarlet. Odaberite sortu prema klimi i željenom vremenu berbe.

Koji tip zemljišta i vrednost pH su najbolji za sadnju krompira?

Krompir voli zemlju sa pH od 5.4 do 6.5. Priprema zemljišta uključuje korekciju pH i dodatak đubriva.

Koje su prednosti sadnje krompira u slami?

Sadnja u slami smanjuje potrebu za zalivanjem i korovom. Ali, može biti potreban dodatni zaštiti od mraza.

Kada je najbolje vreme za sadnju krompira u proleće?

Najbolje je saditi u proleće kada je temperatura oko 8-10°C. Prilagodite sadnju prema lokalnim klimatskim uslovima.

Koje su razlike između metoda sejanja krompira?

Postoji tradicionalna sadnja u bunare i sadnja u grebene. Ključno je pravilno pozicioniranje klica i dubina sadnje.

Kako odabrati i pripremiti semenski krompir?

Odaberite zdrave semene veličine kokošijeg jajeta. Priprema uključuje prepolavljanje i dezinfekciju.

Kako pravilno zalivati i održavati zasade krompira?

Zalijevajte redovito, posebno tokom formiranja gomolja. Koristite tečno đubrivo za bolju hranjenje.

Kako uzgajati krompir u staklenicima i saksijama?

Uzgajanje u staklenicima i saksijama produžava sezonu i štiti od elemenata. Kontrola temperature i vlažnosti je ključna.

Koje su najefikasnije metode za suzbijanje korova i štetočina?

Prirodne metode uključuju organske pesticide i biološku kontrolu. Redovno uklanjanje korova može biti efikasno.

Kako koristiti kalibrator za određivanje razmaka između biljaka?

Kalibrator pomaže da se precizno odredi razmak. Postavite ga na zemlju i napravite rupe za sadnju.

Kada je krompir spreman za vađenje i koje su najbolje prakse?

Krompir je spreman kada lišće vene i suši. Vađenje vadilicom ili rukom minimalizira oštećenja.
Scroll to Top