Saveti za Bogat Rod i Uzgoj Paradajza u Srbiji.

paradajz

Paradajz je jedan od najisplativijih useva za uzgoj. Može rasti uz 27 drugih biljaka, što pomaže u razvoju i zaštiti od štetočina. U paradajzu u Srbiji, uspeh zavisi od selekcije sorte, pripreme zemljišta i agrotehničkih mera.

Da biste imali bogat rod paradajza, važno je odabrati ispravnu sortu. Treba pripremiti zemljište i slijediti najbolje prakse. Sadnja uz druge biljke, kao što su beli luk i bosiljak, može pomoći u zdravlju paradajza.

U Srbiji, paradajz se gaji na otvorenom i u zaštićenim prostorima. Za više informacija, posetite sortnu listu paradajza. Ovi saveti pomažu svima da poboljšaju svoj uzgoj i postignu dobre rezultate.

Izbor Sorte Paradajza

Izbor pravog sorte paradajza može značajno uticati na uspeh vaše bašte. Važno je razmotriti uslove uzgoja, namenu ploda i resurse. Na tržištu ima mnogo sorti, poput Paradajz volovsko srce i Čeri paradajz.

Paradajz volovsko srce

Paradajz volovsko srce je poznat po velikim, sočnim plodovima. Ova sorta je popularna među domaćim proizvođačima. Plodovi su odlični za svežinu i pripremu soseva.

Čeri paradajz

Čeri paradajz je sitan i sladak. Idealan je za uzgoj u manjim prostorima. Brzo sazrevanje i česti prinosi ga čine popularnim.

Šljivar paradajz

Šljivar paradajz je poznat po duguljastom obliku. Idealan je za pripremu sosova i sokova. Sazreva duže, 115-170 dana.

  1. Odabir sorte paradajza utiče na uzgoj.
  2. Čeri paradajz sadimo sredinom aprila.
  3. Šljivar paradajz je idealan za preradu.
Sorte Paradajza Karakteristike Namena
Paradajz volovsko srce Veliki, sočni i mesnati plodovi Sveža konzumacija, sosevi, salate
Čeri paradajz Sitni, slatki i brzi prinosi Uzgoj u manjim prostorima, saksijama
Šljivar paradajz Duguljasti plodovi sa manje vode Prerada, konzerviranje

Odluka o sorti paradajza zavisi od vaših potreba. Nadamo se da ćete pronaći idealnu sortu za baštu.

Zemljište i Priprema

Uzgoj paradajza u Srbiji zahteva pažnju na zemljište. Treba da zemljište ima pH vrednost od 6,0 do 6,8. To je ključno za zdravlje i rast biljaka.

Odabrana pH vrednost zemljišta

Dober pH vrednost zemljišta omogućava bolju apsorpciju hranjivih materija. To smanjuje rizik od bolesti. Koristite organske materijale, kao što je kompost, za bolju strukturu zemljišta.

Ako pH vrednost nije dobra, možete koristiti amandmane za korekciju.

  1. Uklonite sav korov i ostatke prethodne vegetacije.
  2. Primena kreča za smanjenje kiselosti zemljišta.
  3. Dodavanje komposta za poboljšanje strukture.

Priprema zemljišta pre sadnje

Priprema zemljišta za paradajz uključuje nekoliko koraka:

  • Duboko zimsko oranje u oktobru ili novembru, na dubini od 35-40 cm, preporučuje se radi očuvanja vlage.
  • Plića obrada u proleće na 10-15 cm dubine ako zimsko oranje nije obavljeno, uz površinsko kultivisanje.
  • Dodavanje 2-3 kg đubriva po kvadratnom metru kako bi se povećala plodnost zemljišta.
  • Praćenje temperature leje termometrom i dodavanje dodatnog materijala za stvaranje toplote u slučaju pada temperature.

Kada zemljište bude spremno, može se saditi paradajz. Pravilna obrada zemljišta pomaže u održavanju strukture i plodnosti. To je ključno za zdravlje biljaka.

Faktor Preporuka
Dugotrajno zadržavanje vode Izbegavati
Vetrozaštitne barijere Preporučuju se
Visina leje 60-90 cm
dodatno đubrenje 2-3 kg/m²
Temperatura leje 21-30 °C

Setva i Sadnja

Da biste uspešno setvali paradajz, važno je pravilno pripremiti semena. Setva paradajza se radi u zaštićenim prostorima. Tako se kontrolira rasta mladih biljaka.

Priprema semena i rasada

Seme paradajza sejemo od februara do marta. Pre setve, semena treba dezinfekovati. Potreban je poseban pesak za bolju vezu sa zemljom.

Cilj je da seme paradajza bude 5 do 6 nedelja pre mraza. Temperatura tla za klijanje treba biti 25-35°C. Sadnice treba svetlo mesto, a tlo vlažno, ali ne mokro.

Optimalno vreme za sadnju

Lokalni klima određuje vreme za sadnju paradajza. Od kraja aprila do sredine maja je idealno. Pre sadnje, provjerite da li su noćne temperature iznad 10°C.

Sadnju treba planirati prema vrsti paradajza. Indeterminantne sorte, kao što je vinova loza, zahtevaju podršku. Determinantne sorte rastu kao grmlje. Razmak između biljaka treba biti 40-50 cm.

Optimalni Usovi Za Rast Paradajza

Za da bi paradajz dobio sve najbolje, mora biti u pravim uslovima. Važno je znati o temperatura za paradajz, vlažnost zraka i vlažnost zemljišta. Svi ovi faktori imaju veliki utjecaj na rast biljke.

Optimalni uslovi za rast paradajza

Temperatura i vlažnost zraka

Paradajz voli određene temperature. Najbolje je da bude između 18-22°C. Također, važna je vlažnost zraka, koja treba biti između 55% i 75%.

To osigurava da biljka dobro raste i da daje plodove.

Vlažnost zemljišta

Da bi paradajz uspeo, ključna je vlažnost zemljišta. Tlo treba biti vlažno, ali ne previše da ne bi korenovi propali. Najbolje je da se dnevno zalijeva 25-30 litara vode po kvadratu metru.

To osigurava da biljka raste zdravo i da daje više ploda.

Prihrana i Đubrenje

Đubrenje paradajza je ključan za visok prinose i kvalitetu ploda. Odabir odgovarajućeg đubriva, bilo komercijalno ili organsko, utiče na rast biljke.

Komercijalna đubriva

Komercijalna đubriva kao što su EUROFERTIL 67 N-Process i EUROFERTIL TOP 51 se koriste u količini od 6 do 10 kg/ar. To je standard za osnovno đubrenje paradajza. Za kalcijum i magnezijum, PHYSIOMAX se koristi u količini od 3 do 4 kg/ar.

Folijarna prihrana paradajza je takođe važna. FERTIACTYL STARTER, SEACTIV GOLD i SEACTIV ELITE poboljšavaju oplodnju i čvrstoću ploda. KSC MIX koristi se za magnezijum i mikroelemente, a KSC SULFACID za visoku pH vrednost.

Organska đubriva

Organska đubriva poboljšavaju zemljište i otpuštanje hranjivih materija. Njihova primena omogućava dugotrajan rast biljaka. Redovno praćenje hranjivih materija u zemljištu je ključno.

U intenzivnoj proizvodnji paradajza, različite strategije đubrenja su korisne. Korišćenje vodotopiva đubriva kao što su KSC VII PERLA i drugi podržava rast i kvalitetu paradajza.

Đubrivo Količina Vreme primene
EUROFERTIL 67 N-Process 6 – 10 kg/ar Osnovno đubrenje
EUROFERTIL TOP 51 6 – 10 kg/ar Osnovno đubrenje
PHYSIOMAX 3 – 4 kg/ar Startno obezbeđenje kalcijumom i magnezijumom
KSC MIX 1 kg za 20 ari Korekcija nedostatka magnezijuma i mikroelemenata
KSC SULFACID 1 litar za 40 ari Visoka pH vrednost zemljišta i vode

Plan đubrenja uključuje različita vodotopiva đubriva u specifičnim količinama. To omogućava optimalan rast i prinos paradajza. Azot, fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum su ključni elementi.

Štetnici i Bolesti Paradajza

Da bi paradajz uspešno rasteo, ključna je prevencija štetnika i bolesti. Redovita kontrola i rana intervencija su bitne za zdravlje biljaka.

Prevencija širenja bolesti

Da bi spriječili bolesti paradajza, važno je redovito kontrolirati biljke. Koristite odgovarajuće metode zaštite. Alternaria solani uzrokuje tamne prstenove na listovima.

Phitophthora infestans, poznata kao plamenjača, uzrokuje tamne mrlje na listovima i plodovima.

Postoje različiti načini za smanjenje rizika od bolesti:

  • Česta kontrola: Redovno pregledanje biljaka omogućava rano otkrivanje simptoma bolesti paradajza.
  • Odgovarajuće fungicide: Primena preventivnih fungicida može značajno smanjiti širenje patogena.
  • Zdrav supstrat: Koristite čistu i zdravu zemlju kako biste sprečili kontaminaciju patogenima.

Prateće biljke za zaštitu paradajza

Združena sadnja s pratećim biljkama može biti prirodna metoda zaštite. Bosiljak i neven mogu odbijati štetnike poput lisnih vaši i bele mušice.

Prateće biljke mogu služiti kao prirodna barijera:

  • Bosiljak: Doprinosi zaštiti od insekata kao što su lisne vaši i bele mušice.
  • Neven: Efikasan je u odbijanju nematoda i drugih zemljišnih štetočina.

Pored pratećih biljaka, mogu se koristiti biološke metode za borbu protiv štetnika:

Štetnik Specifikacije Metode zaštite
Lisne vaši Pojavljuju se na mladim listovima, posebno u proleće i jesen. Prskanje neem uljem ili sapunicom.
Bele mušice Najčešće se nalaze u plastenicima, na donjoj strani listova. Primena žutih lepljivih traka.
Grinje Pojavljuju se tokom leta, brzo uvećavaju populaciju. Primena akaricida ili bioloških preparata.
Tripsi Uzrokuju srebrne tačkice na listovima, prenosioci bolesti. Primena insekticida specifičnih za tripsa.
Moljac Tutu absoluta Štetočina koja zahvata list, stabljiku i plod. Primena feromonskih klopki.

Navodnjavanje

Pravilno navodnjavanje paradajza je ključ za zdrave biljke. Različiti sistemi za navodnjavanje omogućavaju da voda dođe do korenja. To smanjuje rasipanje i povećava efikasnost.

Koristite sistem kap po kap za štednju vode. Ovaj pristup omogućava da đubriva direktno dospeju do korenova. Za više informacija o navodnjavanju paradajza, posetite ovaj link.

Sistemi za navodnjavanje

Postoji nekoliko sistema za navodnjavanje paradajza:

  • Navodnjavanje brazdama je stara metoda.
  • Sistem kap po kap štedi vodu i pruža preciznu količinu.
  • Sprinkler sistem je dobar za velike površine, ali može uzrokovati bolesti.

Učestalost zalivanja

Količina vode i učestalost zalivanja paradajza zavise od mnogih faktora. To uključuje tip zemljišta, vremenske uslove i fazu rasta.

  • Suša i visoke temperature utiču na rast paradajza.
  • Zalijevajte rano ujutru ili kasno popodne da se smanji isparavanje i rizik od bolesti.
  • U toku vegetacionog perioda, paradajz treba 450-520 mm vode, uz manjak od 250-300 mm.

Pravilno navodnjavanje paradajza donosi dobre rezultate. Za više savjeta, pogledajte ovdje.

Podrška i Rezidba

Kada govorimo o podršci paradajza, ključ je u pravilnoj podršci i rezidbi. U nastavku ćemo govoriti o najboljim metodama kako biste imali plodove odlične kvalitete.

Kolci i pritke za paradajz

Drveni ili metalni kolaci i pritke su ključni za zdravu paradajz biljku. Oni joj daju stabilitet i zaštitu od bolesti. Najbolje je postaviti kolace odmah nakon sadnje.

Zakidanje zaperaka

Zakidanje zaperaka je bitno za zdravu paradajz biljku. Preporučeno je da se orezivanje vrši kada biljka dostigne visinu od 40 do 50 cm. To pomaže u cirkulaciji vazduha i smanjuje rizik od bolesti.

Uklanjanje viška grana omogućava bolju cirkulaciju vazduha. To smanjuje rizik od bolesti i pomaže voću da sazrijeva ravnomjerno. Najbolje je orezivati ujutru tokom sunčanog dana.

Pravilna rezidba i upotreba kolaca osiguravaju da vaša paradajz biljka raste zdravo. To vam omogućava da imate bogat rod ukusnih plodova.

Berba Paradajza

Berba paradajza je ključan korak za sveže i kvalitetne plodove. Paradajz se bere u različitim vremenima, ovisno o sorti i uslovima gajenja.

Vremenski okvir za berbu

Prvi plodovi paradajza spremni su za berbu 60-85 dana nakon sadnje. Zavisno od sorte i uslova, berba na otvorenom polju počinje u avgustu. Prosečan period berbe traje 105-130 dana nakon sadnje.

Indeterminate sorte sazrevaju postepeno. Determinate sorte za mehanizovanu berbu sazrevaju ujednačeno. Paradajz za lokalna tržišta bere se kada je zreo i ima ujednačenu boju.

Za daleka tržišta bere se kada se pojavi ružičasta boja. Mehanička berba za industrijsku preradu vrši se kada 70-75% plodova dostigne punu zrelost.

Optimalni uslovi za skladištenje

Skladištenje paradajza je ključan za očuvanje kvaliteta. Paradajz se čuva 3-4 nedelje na temperaturama od 15-20°C. Relativna vlažnost vazduha treba biti oko 85%.

Postoje hibridi dugog veka koji omogućavaju čuvanje plodova nekoliko nedelja. Temperatura treba biti 10°C, a relativna vlažnost vazduha 80%. Prinosi paradajza variraju od 5 do preko 50kg/m2, zavisno od sorte i načina gajenja.

Ukupni prinosi mogu biti impresivni, posebno u staklenicima sa dopunskim osvetljenjem. Pravilno skladištenje uključuje postavljanje plodova u plitke letvarice. Plodna drška treba biti okrenuta na gore.

Zeleni plodovi za dozrevanje beru se kada dostignu odgovarajuću veličinu. Optimalna temperatura za dozrevanje je 21-24°C, uz relativnu vlažnost vazduha između 80-85%.

Čuvanje i Konzerviranje Paradajza

Konzerviranje paradajza je super način da imate svežinu zimi. Možete kuvati ili pasirati paradajz. Ove metode čine da vaša jela ostaju ukusna i zdrava.

Kuvani paradajz za zimu

Kuvani paradajz možete zamrznuti ili čuvati u sterilisanim teglama. Potrebno je 800 g crvenog paradajza, vode, tri kašike 3% sirćeta i šećera. Kuvanjem u ulju izbegavate štetne stvari.

Nakon kuvanja, tegle zatvorite i ostavite da se ohlade. To osigurava da se dobro zatvore i ne fermentira.

Pasirani i mleveni paradajz

Pasirani paradajz je super za jela tokom godine. Kuvate paradajz i dodajte začine kao bosiljak i ruzmarin. To poboljšava ukus.

Pasirani paradajz možete zamrznuti ili čuvati u hladnom prostoru. Ako ga pravilno pasirate i zatvorite, može trajati do dve godine.

  1. Pasterizacija je odlična za čuvanje paradajza.
  2. Upotreba svežeg paradajza, soka, šećera i soli.
  3. Izbegavanje sirćeta, ulja ili konzervansa.
  4. Preporučene temperature i vlage su 0-4 °C i 65% relativne vlažnosti.
  5. Bosiljak, peršun i ruzmarin poboljšavaju ukus.

Povrće u konzervi ili teglama može trajati 18 meseci. Zamrznuto povrće više od godinu dana. Čuvajte ga na hladnom, mračnom mestu sa pravilnom kontrolom vlage i temperature.

Paradajz u Saksiji i Kućnim Uslovima

Uzgajanje paradajza u saksijama je super za one sa malo prostora. Možete uživati u svežim plodovima bez bašte. Važno je odabrati pravi tip paradajza i slijediti osnovne pravila o njegovoj negi.

Uzgajanje paradajza u saksijama

Uzgajanje paradajza u saksijama je postalo popularno, posebno za ljude u gradu. Paradajz u saksiji treba pravu saksiju. Najbolje je da saksija bude duboka najmanje 50 cm.

Za čeri paradajz, mogu se koristiti i manje saksije, oko 30 cm u prečniku. Paradajz u saksiji treba sunce, toplinu, redovito zalivanje i dobru hranu.

Zalijevanje često je svakih 2-5 dana, ovisno o zemlji i temperaturi. Koristite kvalitetno zemljište bogato hranom.

paradajz u saksiji

Sadnja i zalivanje čeri paradajza

Čeri paradajz je idealan za saksije zbog male veličine. Razmak između biljaka treba biti 25 cm. Čeri paradajz može narasti do metra, pa treba da bude stabilan.

Zalijevanje čeri paradajza najbolje je uveče. To omogućava da biljka ima vodu noću. Zalijevajte svakih 2-5 dana, ovisno o vremenu. Redovito zakidanje zaperaka je ključno za zdravu biljku.

Za više saveta o uzgoju paradajza kod kuće, posetite ovaj link.

S pravilnom negom i posvećenjem, uzgoj paradajza u saksiji može biti uspešan.

Zaključak

Paradajz je vrlo zdrav i bogat hranom. S samo 16 kalorija po komadu, idealan je za one koji žele biti zdravi. Sadržava važne hranjive materije kao što su vitamin C, vitamin K i kalijum.

Paradajz može pomoći da se bolje borite protiv prehlade i infekcija. Vitamin C u njemu jača imunološki sistem. Kuvani paradajz sadrži likopen koji smanjuje LDL holesterola i rizik od srčanih bolesti.

Paradajz je dobar za oči i koju. Vitamin A i antioksidanti kao što su likopen i vitamin C štite oči i koju. Vitamin C i likopen smanjuju rizik od katarakte i zaštite oči od oštećenja.

Da biste imali uspešan uzgoj paradajza, važno je koristiti oba, sirovi i kuvani paradajz. Sirovi paradajz ima više vitamina C, dok kuvani ima više likopena. Za više informacija o zdravstvenim prednostima paradajza, možete posetiti ovde.

FAQ

Koje su najpoznatije sorte paradajza za uzgoj u Srbiji?

U Srbiji najpoznatije sorte paradajza su ‘Paradajz volovsko srce’. Oni imaju velike i mesnate plodove. ‘Čeri paradajz’ je idealan za manje prostore. ‘Šljivar paradajz’ je odličan za preradu zbog ukusa i manjeg sadržaja vode.

Koja je optimalna pH vrednost zemljišta za uzgoj paradajza?

Za uzgo paradajza najbolje je pH vrednost zemljišta od 6,0 do 6,8.

Kada je najbolje vreme za sadnju rasada paradajza na otvorenom?

Najbolje vreme za sadnju rasada paradajza je od kraja aprila do sredine maja. To zavisno je od lokalnih klimatskih uslova.

Koja đubriva su najbolja za hranu paradajza?

Komercijalna đubriva brzo daju nutrijente. Organska đubriva poboljšavaju zemlju i daju hranu polako. Izaberite đubrivo koje odgovara potrebama vašeg zemljišta i biljaka.

Kako sprečiti širenje bolesti na paradajzu?

Da spriječite širenje bolesti, sadnju združujte sa bosiljkom i nevenom. Redovito provjeravajte biljke. Koristite fungicide i insekticide kada je to potrebno.

Koji sistemi za navodnjavanje su najbolji za paradajz?

Kap po kap je najbolji sistem za paradajz. On smanjuje upotrebu vode i povećava njenu efikasnost.

Kada se paradajz bere i kako ga najbolje čuvati?

Prvi plodovi paradajza spremni su za berbu 60-85 dana nakon sadnje. Zavisno je od sorte i uslova. Čuvajte paradajz na hladnom i suvom mestu da bi trajao duže.

Kako konzervirati kuvani i pasirani paradajz za zimu?

Kuvani paradajz čuvajte u zamrzivaču ili sterilisanim teglama. Pasirani paradajz je super za sosove i supe tokom godine.

Da li čeri paradajz može da se gaji u saksijama?

Da, čeri paradajz je super za saksije, posebno za malo prostora. Važno je da redovito zalijevate i da im dajete dovoljno sunca.
Scroll to Top